Biljke
Borovnica
Bosiljak
Breza
Bršljan
Celer
Crna bazga
Čuvarkuća
Gavez
Glog
Hrast
Imela
Kadulja
Kamilica
Kim
Kopriva
Kupus
Menta
Pelin
Poriluk
Preslica
Rusomača
Ružmarin
Sljez
Stolisnik
Trputac
Vrijesak
Bijela vrba
Topola
Orah
Kesten
Bukva
Ginko
Čičak
Odoljen
Kupina
Hmelj

Bolesti

Naziv biljke: Crna bazga, Sambucus nigra (prava bazga, obična bazga, zova)

Porodica: kozlokrvine, Caprifoliaceae

Ljekoviti dijelovi biljke: Cvjetovi i plodovi

Opis: Bazga je 3 do 6 metara visoki, relativno razgranjeni grm ili pak niže drvo. Kora je svjetlosmeđa do sivkastobijela, te je prosuta brojnim bradavičastim oblicima. Grane su obrasle tamnozelenim neparno perastim listovima koji su raspoređeni nasuprotno. Listovi su jajasti, a na vrhu suženi. Cvjetovi su vrlo intenzivnog mirisa, sitni i blijedožuti, sakupljeni u velike plosnate cvatove.

Vrijeme sabiranja i nalazište: Ukoliko se beru cvatovi, onda se to može učiniti od svibnja do lipnja, dok se plodovi mogu sabirati nakon navedenog razdoblja dok potpuno sazriju. Što se nalazišta tiče, bazga je vrlo raširena biljka, uspijeva na rubovima šuma, često uz putove.

Ljekovita svojstva i primjena: Najznačajnije svojstvo čaja od cvjetova bazge je pospješivanje znojenja, što ga čini dobrim sredstvom protiv groznice. Osim toga, čaj od bazga jača imunitet, što čini ovaj čaj dobrim sredstvom prevencije gripe i prehlade. Zbog ovog zadnje navedenog svojstva, često se može naći u ljekovitim mješavinama protiv prehlade i njenih simptoma.

Aktivne tvari: Eterična ulja, glikozidi, flavonoidi, tanini, vitamini i mineralne tvari.

Recept: Za čaj se koriste suhi cvjetovi bazge. Inače, za vrijeme sabiranja, ubiru se cvatovi u punom cvatu, te se suše tako da ih se veže u snopiće i objesi na suho i prozračno mjesto. Što se tiče same pripreme čaja, obično se uzimaju 2 pune čajne žličice suhih cvjetova bazge, te se prelije sa četvrtinom litre vrele vode i ostavi oko 10 minuta.