Biljke
Borovnica
Bosiljak
Breza
Bršljan
Celer
Crna bazga
Čuvarkuća
Gavez
Glog
Hrast
Imela
Kadulja
Kamilica
Kim
Kopriva
Kupus
Menta
Pelin
Poriluk
Preslica
Rusomača
Ružmarin
Sljez
Stolisnik
Trputac
Vrijesak
Bijela vrba
Topola
Orah
Kesten
Bukva
Ginko
Čičak
Odoljen
Kupina
Hmelj

Bolesti

Naziv biljke: Bukva, Fagus sylvatica

Porodica: bukve, Fagaceae

Ljekoviti dijelovi biljke: Drveni materijal.

Opis: Bukva je vrsta listopadnog drveća koju karakterizira obično siva ili sivkasto zelena boja kore, te nježni i eliptični listovi koji mogu biti od 5 do 15 centimetara dugi, te 4 do 10 centimetara široki. Plod bukve je relativno malen i naoštren, obično 10 do 15 milimetara dugi. Plodovi su jestivi, ali su često gorki zbog visokog udjela tanina.

Pojedine vrste gljiva se često mogu pojaviti uz ovu biljku: muhare, panterke, pupavke, smeđe muhare, crni vrganj, lažna ludara, teški vrganj, crne trubače, resasti igličar, shiitake, sunčanice, bukovače, bljuvare, zelene i ljubičaste krasnice, ali i mnoge druge.

Vrijeme sabiranja i nalazište: Glavni izvor ljekovitih svojstava je katran koji se može dobiti suhom destilacijom drvenog materijala bukve. Drvo se može za ovu primjenu sakupiti u raznim razdobljima tijekom godine. Što se nalazišta tiče, bukva je vrlo često drvo te se može naći kao česta vrsta u listopadnim šumama. Ne voli pretjeranu vlagu, tako da obično u većem broju raste u višim predjelima.

Ljekovita svojstva i primjena: Od katrana dobivenog suhom destilacijom drva bukve mogu se izraditi sradstva za utrljivanje ili masti koje se upotrebljavaju u liječenju različitih kožnih bolesti, te reumatskih problema i gihta.

Aktivne tvari: Bukvin katran sadrži gvajakol i brojne krezole.

Recept: Pošto je sami proces suhe destilacije drva složeniji od ostalih postupaka koji se većinom spominju u opisima korištenja pojedinih biljaka, ovdje nećemo navoditi detalje oko tog postupka. Mogu se kupiti već gotove masti načinjene od bukvinog katrana koji se jednostavno mažu po mjestima na koži gdje postoje eventualni problemi.